Tajništvo: tel: 01-4877-800 , referada - upisi, blagajna i informacije: tel: 01-4877-802 , 01-4877-813                                                     

                                                                    e-mail: vodnikova@vodnikova.hr                                                                                                                                                             Radno vrijeme referade od 14.7.-18.7.2025.: ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 08:00-16:00 h, petkom od 8:00-10:00 h                                                                                                                                                                                                                                         

PRVA PRIZNATA ŠKOLA STRANIH JEZIKA U HRVATSKOJ

PRVA PRIZNATA ŠKOLA STRANIH JEZIKA U HRVATSKOJ

Vodnikova

O Hrvatskoj i hrvatskom jeziku

„Qual è colui che forse di Croazia viene a veder la Veronica nostra, che per l’antica fame non sen sazia, ma dice nel pensier, fin che si mostra: 'Signor mio Gesù Cristo, Dio verace, or fu sì fatta la sembianza vostra?'“ (Dante, Paradiso, XXXI., 103-108)
„K'o onaj koji iz Hrvatske valjda dolazi našu Veroniku zreti, što je se s davnog ne nasiti glada, u mislima zbori, gledajući: 'Moj Gospode, Isuse Kriste, pravi Bože, je li tvoja slika bila tada kao što ju vidim sad?'“ (Dante, Raj, pjevanje XXXI., stihovi 103-108, prijevod: Mate Maras)
Veronica (vera icona - prava ikona, slika Krista) predstavlja sliku Isusa Krista u nas poznatu kao Veronikin rubac.

Dante je dio svojih putovanja proveo u Hrvatskoj (uključujući i Zagreb, u kojemu je njegov praunuk otvorio ljekarnu). Na tome je putovanju u njegovu društvu bio i hrvatski biskup blaženi Augustin Kažotić..

Hrvatska, zemlja koja je velikom Danteu, neupitnom ocu europske književnosti u smislu današnjih paneuropskih integracija, poslužila kao primjer zemlje iz koje dolaze hodočasnici diviti se Kristovu liku otisnutu na rubac svete Veronike, žene koja mu je na Križnom putu tim rupcem obrisala krvavo, znojno i ispljuvano božansko lice. Hodočasnici su iz Hrvatske oni koji dolaze na izvor svetosti, kulture i znanja – u Rim. Današnjim rječnikom reklo bi se – oni koji čvrsto koračaju putem europskih integracija. Dakle, Dante uzima Hrvatsku kao primjer daleke i nerazvijene zemlje koja se čvrsto opredijelila biti dio zapadnoga kulturalnog svijeta. To što je Danteovu izboru Hrvatske pripomogla i odgovarajuća rima (Croazia – sen sazia) nimalo ne umanjuje znakovitost ni važnost toga izbora. Hrvatska će taj status ubrzo i dokazati svojim nadimkom „Antemurale Christianitatis“ (Predziđe kršćanstva), koji je stekla krvavom borbom i žrtvom na braniku europskih i kršćanskih vrijednosti pred najezdom Osmanlija. Sve to napominjemo zato što u nekim zapadnoeuropskim krugovima postoji uporna i zlobna tendencija omalovažavanja pa čak i ignoriranja Hrvata. Ta tendencija traje do najnovijeg doba, do velikosrpske agresije na Hrvatsku, agresije koju su ti krugovi zdušno podupirali. Zato je dobro znati da je jedan od najvećih Europljana, Dante Alighieri, još početkom XIV. stoljeća dobro znao tko su Hrvati i gdje je Hrvatska, za razliku od, primjerice, velikomađarskog političara Lajosa Kossutha, prepotentnog udvorice tim istim zapadnoeuropskim krugovima, koji u XIX. stoljeću „nije vidio Hrvatsku na zemljovidu“ i, za razliku od isto tako prepotentnih tužitelja i sudaca u prvom razdoblju djelovanja Haaškoga suda, koji su Hrvate optuživali i osuđivali naprosto zato što se usuđuju biti Hrvati. Isti ti prepotentni zapadnoeuropski krugovi postojali su još davno.

Hrvatski plemić grof Vuk Frankopan održao je pred carem Karlom V. i njemačkim staležima, u Augsburgu, znamenit govor 1530. god. zalažući se za obranu ostataka ostataka negda slavnoga Hrvatskoga kraljevstva (Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti). I kakva je bila reakcija Europe na njegov očajnički krik i poziv u pomoć? Nikakva. Potpuno ignoriranje. Kao i 1991. Zato je lijepo znati da su nas oni najveći uvijek prepoznavali. Kao Dante Alighieri. Kao sveti Ivan Pavao II. Kao Alain Finkielkraut, francuski filozof. Kao Marco Pannella, vođa Transnacionalne radikalne stranke, koji je već prve dane agresije solidarno s hrvatskim braniteljima proveo u rovovima u Osijeku. Kao Alois Mock. Kao Hans-Dietrich Genscher. Kao majka Terezija. I kao, na kraju krajeva, najveći današnji Rus, dugogodišnji svjetski šahovski prvak Gari Kasparov, koji je, po vlastitu priznanju, stao na hrvatsku stranu iz jednostavna razloga što je Hrvatska napadnuta. I u razdoblju između dvaju svjetskih ratova sramotnu je šutnju bijeloga svijeta poslije ubojstva Stipice Radića prekinuo jedan od najvećih – Albert Einstein – napisavši u newyorškom tisku članke koji raskrinkavaju zločine karađorđevićevske dinastije, koju je ta ista pokvarena Europa jako cijenila.

Nije nam namjera spekulirati na tragu nekakve teorije zavjere protiv Hrvata. Naprotiv, želimo naći racionalan uzrok toga ignorantskog stajališta Europe naspram Hrvatske. Taj razlog leži u činjenici da smo maleni. Hrvatska je mala i hrvatski je narod malen. No, je li baš tomu tako? Istina, zemlja nije velika, ali je veća i od Švicarske i od Belgije i od Nizozemske i od Danske (bez Grenlanda, naravno) i od Slovačke, a nitko o spomenutim zemljama ne razmišlja prvenstveno na osnovi njihove nevelike površine. Tome stajalištu bijeloga svijeta pridonijeli smo, kao i u mnogim sličnim slučajevima, i mi sami nekakvim čudnim kompleksom manje vrijednosti. Još se dobro sjećamo one nespretne nekadašnje promidžbene krilatice hrvatskog turizma „Mala zemlja za veliki odmor“. Zašto „mala“? Kao da je to bitno. Bitan je velik odmor, a kolika je površina zemlje sasvim je sporedno. I tako se događa da ljudi dolaze u Hrvatsku s fiksnom idejom da je minijaturna, a neki se od njih zatim iznenade, kao onaj Kanađanin na tečaju hrvatskoga jezika u Vodnikovoj koji je zbog nekog razloga morao autom putovati od Osijeka do Dubrovnika. I, došavši negdje do pola puta, kod Zagreba, kaže on sebi: „Pa velika je to zemlja!“


Što se tiče stanovništva, ono je u zemlji doista malobrojno, ali, kao prvo, na ulicama gradova to se ne opaža, uvijek je gužva, i u velikim i u malim gradovima. Kao drugo, neke zemlje, kao što su Norveška, Danska, Irska, Škotska i Slovačka, imaju jednako toliko ili neznatno više stanovnika pa nitko o njima ne govori kao o demografski siromašnim zemljama. A budući da velik broj pripadnika hrvatskoga naroda živi u susjednoj Bosni i Hercegovini i budući da su oni životno i boravišno vezani za Hrvatsku, a mnogi od njih imaju i dvojno državljanstvo, realan je broj Hrvata u Hrvatskoj zapravo veći od broja stanovnika u navedenim europskim zemljama. I, kao treće, neizmjerno mnogo Hrvata živi u iseljeništvu, u zapadnoj Europi, u Sjevernoj Americi, u Južnoj Americi, u Australiji, a i u Južnoafričkoj Republici. A ti su ljudi duboko povezani sa starom domovinom, često putuju u nju i najčešće odgajaju djecu u hrvatskom duhu. U iseljeništvu vjerojatno ima više Hrvata nego u domovini. Tako da nije čudno da je predsjednik hrvatske vlade došao iz iseljeništva, iz Kanade. A postoji i jedna anegdota iz Kanade: Stoji Manda (Ličanka) pred svojom kućom u Torontu, prolazi jedan stariji Indijanac i pita je gdje je u tome dijelu grada ured za skrb o Indijancima. Ona mu objašnjava, a on će:
- Madam, where are you from?
- Why do you ask?, pita Manda.
- Because you talk exactly like my father.
- And where was your father from?, upita Manda.
- I don't know but he always mentioned Lika, kaže Indijanac.

(- Gospođo, odakle ste?

- Zašto me to pitate?, pita Manda.

- Zato što govorite baš kao i moj otac.

- A odakle je bio Vaš otac?, upita Manda.

- Ja ne znam, ali je često znao reći "Lika", kaže Indijanac.)
To je sudbina mnogih Hrvata.
A hrvatski gradovi? Posebna je to priča. Rijetko se koja zemlja može pohvaliti tolikim brojem lijepih i zanimljivih gradova. Svi se još sjećamo (mi malo stariji) poznatoga govora pokojnoga pjesnika Vlade Gotovca na Krešimirovu trgu u Zagrebu, u vrijeme prvih bombardiranja Osijeka i Vukovara. „Pa kad vi pogledate Osijek, vidite kako je taj grad izgrađen u najreprezentativnijem stilu zapadnoeuropske arhitekture tako da on, kao i ostali hrvatski gradovi, predstavlja svjedočanstvo naše pripadnosti europskom kulturnom krugu. Stoga neprijatelj želi satrti i uništiti tu arhitekturu kako bi s osvojena područja izbrisao tragove naše uključenosti u zapadnu Europu“ (citirano po sjećanju).

Veliki su hrvatski gradovi raspoređeni zrakasto u odnosu na metropolu, koja je, zbog geopolitičkih i povijesnih razloga, smještena u samom sjeverozapadnom kutu zemlje. Od Zagreba se šire tri zrake – jedna jugozapadna prema Rijeci, glavnom gradu Kvarnersko-goranske regije, jedna južna prema Splitu, glavnom gradu Dalmacije i drugom po veličini gradu u Hrvatskoj, i treća, istočna, prema Osijeku, glavnom gradu Slavonije i Baranje. Postavlja se pitanje koji je hrvatski grad najljepši. Svi su hrvatski gradovi lijepi, od Iloka, preko Županje, Čakovca i Samobora, do Umaga, Metkovića i Cavtata, da navedemo samo one rubne, granične ili gotovo granične manje gradove. No, budući da je zapravo glavna posebnost Hrvatske to naše Jadransko more, „Mare nostrum croaticum“, prirodno je očekivati da je najljepši hrvatski grad smješten na moru. I nekako je uobičajeno, zbog njegove prekrasne srednjovjekovne arhitekture, zbog zidina koje mu daju zaokruženost i zbog njegova idealnog položaja između mora i Srđa, Dubrovnik smatrati najljepšim hrvatskim gradom. No, recite vi to Splićanima! Ne'eš ti! Baš kao u onoj pjesmi, sveti Duje ne će ni da čuje. A uostalom, najveća suvremena dubrovačka pjevačica Tereza Kesovija ovjekovječila je svojim glasom da „Nima Splita do Splita“ i da „Od svih mista na svitu najlipši je Split“ – grad izrastao iz starorimske carske ladanjske palače. No, tu je i Zadar, koji je, prije negoli je Split to postao zahvaljujući veličini, industriji, prometnoj i brodarskoj važnosti, u doba kada je Dalmacija imala politički identitet, bio glavni grad Dalmacije i u njemu je zasjedao Dalmatinski sabor. I da grad nije teško stradao uslijed divljačkih savezničkih bombardiranja za vrijeme Drugoga svjetskog rata, moglo bi se s pravom reći da je Zadar najljepši hrvatski grad. A nedavno je na Hrvatskoj televiziji kandidat u kvizu znanja, upitan iz kojega je grada, odgovorio: „Iz najljepšeg grada na Jadranu“. „A koji je to?“ „Znam da će se Dubrovčani i Splićani naljutiti, ali za mene je to Šibenik“. I kada pogledamo slike Šibenika kako okružen zelenilom izlazi iz mora, a u spletu lijepih starih kuća crvenih krovova ponosno se koči najljepši pojedinačni spomenik hrvatske arhitekture, katedrala sv. Jakova graditelja Jurja Dalmatinca, mora se priznati da čovjek ima pravo. A i Rijeka ima svoje adute, kao najurbaniji hrvatski grad, s golemom lukom, rijekom Rječinom, kozmopolitskim Korzom i divnim velikim palačama u luci i oko nje. Svakako i Osijek, iako nema mora, ima plovnu Dravu, brodove na njoj i plaže uz nju, prvi tramvaj u Hrvatskoj, staru četvrt Tvrđu i najuređenije središte u smislu zapadnoeuropskog urbanizma secesijskoga stila. A tek istarski biseri, Pula s Arenom i drugim rimskim spomenicima i sa sjajnom historicističkom arhitekturom u središtu grada, pa zatim gradići u unutrašnjosti poluotoka, dok na priobalni Rovinj, Poreč i Labin ne treba ni trošiti riječi. A na sjeveru je Varaždin, „pričuvni glavni grad Hrvatske“, grad baroka i slikovitih srednjoeuropskih crkava, te urednih ulica i trgova kao stvorenih za „španciranje“.

A svi oni dragulji – gradovi i gradići na obali Jadrana i na otocima? Od Lovrana i prve turističke ljepotice Opatije preko Crikvenice, Krka i njegove katedrale, Omišlja, Malinske, Vrbnika i Baške, do Raba, njegove katedrale i njegovih zvonika te Lopara, preko Cresa, Osora i njegove katedrale, Velog Lošinja, Senja, Karlobaga, Paga i Novalje, Nina i njegovih starohrvatskih crkvica, Preka i Kali na Ugljanu, Pakoštana, Biograda, Vodica, Tkona na Pašmanu, Prvića, Primoštena, Zlarina, Sali na Dugom otoku, Murtera, Tribunja, Rogoznice,Trogira i njegove katedrale, Kaštela, Omiša, Makarske i njezine katedrale, Brela i Baške Vode, Zaostroga i Tučepa, gradićâ na Šolti, zatim Supetra, Pučišćâ i Postirâ na Braču, Hvara i njegove katedrale, Jelse i Staroga Grada, Visa i Komiže, Korčule i njezine katedrale, Blata i Vele Luke, gradićâ na Pelješcu – Trpnja i Orebića, gradićâ na Mljetu, Lastova, gradićâ na Šipanu, Lopuda i Lokruma. Ima li tome nabrajanju uopće kraja? A svaki od navedenih gradova i gradića dragulj je sredozemne arhitekture u rajskom okružju mora i bujne mediteranske vegetacije.
Pri tome nabrajanju primorskih dragulja ostali su pomalo zaboravljeni mnogi gradovi i gradići velike povijesne i kulturalne važnosti na kontinentu, pa je red da i njih spomenemo: Solin s rimskim i starohrvatskim arheološkim spomenicima, Sinj sa svojom Alkom i poznatim marijanskim svetištem, Imotski sa svojom prekrasnom gradskom jezgrom, zatim Drniš, također u unutrašnjosti Dalmacije, kao i Knin sa svojom velebnom tvrđavom kralja Zvonimira, zatim Pazin, Buzet, Beram, Grožnjan, Motovun i Buje u unutrašnjosti Istre, Gospić, glavni grad Like, Delnice, Slunj, Duga Resa, Karlovac i njegove četiri rijeke, Petrinja, Ivanić-Grad, Krapina, Klanjec, Marija Bistrica s glasovitim marijanskim svetištem, Križevci s grkokatoličkom katedralom, Ludbreg, Koprivnica, Kutina, Sisak sa svojom katedralom i lukom na Savi i na Kupi, Nova Gradiška, Bjelovar sa svojom katedralom, Daruvar sa svojim toplicama, Lipik, Požega sa svojom katedralom i slikovitim glavnim trgom, Pitomača, Virovitica, Našice, Slavonski Brod i njegova luka na Savi, Slatina, Vinkovci, Orahovica, Gunja, Đakovo sa slavnom Strossmayerovom katedralom, Beli Manastir i grad-heroj na Dunavu – Vukovar.

A naša metropola? Prebogata riznica pjesama posvećenih Zagrebu dovoljno svjedoči o tome koji se grad najviše ima rad i koji je „najlepši nam grad“.
A može li se govoriti o ljepotama Hrvatske bez spominjanja njezinih nacionalnih parkova i parkova prirode, od svjetski poznatih Plitvičkih jezera do Kornatskog otočja, od Brijuna do Mljeta, od Velebita i Paklenice do slapova Krke, od Risnjaka do Medvednice, od Učke do Lonjskog polja, od Telašćice do Lastovskog otočja, od Vranskog jezera, preko Žumberka i Samoborskoga gorja do bujne prirode Kopačkoga rita?

O hrvatskom jeziku

U tebi sam vijek svoj proživio,

Drevni i lijepi jeziče Hrvata:

Rođen na morskom pragu tvojih vrata,

Polako sam te, uz trud, osvojio.
(Vladimir Nazor, Hrvatski jezik)
„To što mi Hrvati (najtipičniji malograđanski politički kverulanti na globusu) imamo uvijek pravo, to je upravo ono naše „Hrvatsko Pravo“, koje je dalo purgarima Hrvatima našu pravašku svijest. Međutim, doista je glupo devet stotina godina gubiti parnice, a imati pravo! Hrvati primaju krst iz Rima, a postaju glagoljaši, i ta proturimska, glagoljaška tvrdoglava upornost znači zapravo prvu organiziranu narodnu pobunu u okviru rimske crkve, u vremenu kada o narodnosti u Europi još nitko nije ni sanjao.“
(Miroslav Krleža, Deset krvavih godina)
Nisu Hrvati izmislili glagoljicu. Izmislila su je sveta braća Ćiril i Metod, slavenski misionari. No, Hrvati su glagoljicu najzdušnije prihvatili kao izraz svoga nacionalnog identiteta „u vremenu kada o narodnosti u Europi još nitko nije ni sanjao“, kao što kaže Krleža. Osim toga, Hrvati su jedini od slavenskih naroda glagoljicu doveli do likovno-estetskog savršenstva, počevši od Bašćanske ploče (oko 1100. godine) do prelijepih višebojnih iluminacija u Hrvojevu misalu (početak XV. stoljeća) i zadivljujućih inkunabula s kraja XV. stoljeća, kao što su Hrvatskoglagoljaški misal i Kosinjski brevijar (vidi prekrasne ilustracije u Frangešovoj Povijesti hrvatske književnosti). Hrvati su toliko prihvatili glagoljicu da su Česi, dakle oni kojima je to pismo prvotno bilo namijenjeno, u XIV. stoljeću pozivali hrvatske glagoljaše u Prag kako bi poučavali glagoljicu u njezinoj hrvatskoj, uglatoj inačici.


Zlatno doba hrvatske glagoljaške književnosti (po prilici od 1075. do 1475.) stvorilo je jedinstvenu enklavu pučkog jezika unutar zapadnog kršćanstva (Ivo Banac, Hrvatsko jezično pitanje).

 

Od robstva bi davno u valih

Potonula Italija

O Harvatskijeh da se žalih

More otmansko ne razbija.

(Vladislav Menčetić [1617.-1666.], dubrovački pjesnik, Trublja Slovinska)


U doba „ostataka ostataka“, dakle u doba najveće redukcije hrvatskog suvereniteta, Dubrovačka je Republika predstavljala jedinu luč neprekidna trajanja toga suvereniteta. Stoga nije čudno da je Bartol Kašić(1575. – 1650.), pisac prve hrvatske gramatike, isusovac podrijetlom iz čakavskog Paga (Ivo Banac, Hrvatsko jezično pitanje), izabrao upravo dubrovački govor za temelj svoje slovnice, nakon što se boraveći u Dubrovniku dobro upoznao s tim govorom. A osim toga, kao što kaže Banac, „crkveni učenjaci su sve više priznavali štokavski kao najznačajnije hrvatsko narječje“ iako je temeljno djelo hrvatske književnosti, Marulićeva Judita, napisano na ikavskoj čakavici. Razmatrajući problematiku neobjavljivanja Kašićeva prijevoda Biblije na isti taj ijekavsko-štokavski govor hrvatskoga jezika, Marko Grčić piše:


„(…sklonio) papu Urbana VIII. da ne dopusti njezino objavljivanje. Argument mu je, ukratko, bio da je knjiga prevedena na dubrovački i da se stoga izvan tamošnje biskupije ne će moći ni čitati. To, međutim, tvrde stručnjaci, nije bilo točno: već i površan uvid u Kašićev prijevod kazuje, naime, da je on imao, kao što pronicavo opaža akademik Radoslav Katičić, pred očima budućnost zajedničkoga jezika Hrvata – kojoj bi njegov pothvat mogao biti tek početak – a ne puka stilizacija prošlosti nekoga od dijalekata, ili pak njihova sinkretizma.“

(Marko Grčić, Riječi, riječi, riječi).


Malo-pomalo, Kašićevo je načelo prihvaćeno i dobilo snažan vjetar u leđa Gajevom reformom sjeverozapadnoga, kajkavskog hrvatskog književnog jezika i proglašavanjem dubrovačkih klasika uzorima dobra pisanja. A ostalo, Novine horvatske, Danica horvatska, Mihanović i Horvatska domovina, to ostalo je – povijest. Povijest koja završava stvaranjem slobodne hrvatske države.


Kao što kaže bard hrvatske književnosti, Slobodan Novak, citirano također iz knjige Marka Grčića Riječi, riječi, riječi: „Novak je nedvosmislen: 'Ja sam iskreno iskazivao svoje poštovanje ličnosti i djelu osnivača slobodne hrvatske države, Franji Tuđmanu, i osjećam duboku zahvalnost tomu hrvatskom velikanu, bez ikakvih naivnih iluzija o njegovoj nepogrješivosti i nadzemaljskoj čistoći, i bez ikakva strančarenja. S jedinim žaljenjem što mu sudbina nije dala vremena da nam državu zaštiti od globalizacije, onakve kakvu, čini se, priželjkuju veliki, da zaštiti našu nezavisnost od fiktivne Europe, a Domovinski rat od haaškoga Usuda i njegove sramotne pravde.'“


Bogu hvala, sudbina je Slobodanu Novaku i svima nama dala vremena da doživimo oslobađajuću presudu generalima Gotovini i Markaču na Haaškome sudu. U smislu onih Krležinih devetsto godina gubljenja parnica iako smo u pravu, poslije gotovo tisuću godina Hrvatska je na bjelosvjetskom sudištu napokon dobila jednu parnicu. I to ne bilo kakvu. Onu najveću.

Španjolski

Španjolski jezik spada u pet velikih svjetskih jezika. Nakon mandarinskog kineskog drugi je jezik na svijetu prema broju izvornih govornika te je jedan od šest službenih jezika Europske unije. Postoji 470 milijuna izvornih govornika španjolskoga, a 20 milijuna ljudi uči ga kao strani jezik. Osim toga, nakon engleskoga drugi je najkorišteniji jezik na društvenim mrežama poput Facebooka i Twittera.


Službeni je jezik u sljedećim državama: Španjolskoj, Meksiku, Gvatemali, Hondurasu, Nikaragvi, Salvadoru, Kostariki, Panami, Venezueli, Kolumbiji, Kubi, Dominikanskoj Republici, Portoriku, Ekvadoru, Peruu, Boliviji, Čileu, Argentini, Urugvaju, Paragvaju i Ekvatorijalnoj Gvineji.
Uz talijanski, francuski, portugalski i rumunjski, španjolski se kao romanski jezik razvio iz tzv. pučkog latinskog. U španjolskom ima puno riječi arapskog podrijetla zbog arapskih osvajanja Iberskog poluotoka. Naziva ga se još i kastiljskim što je zapravo latinoamerički naziv za španjolski koji se govori u Španjolskoj.


Učenjem španjolskog otvaraju se vrata hispanskog svijeta u kojem nas čekaju mnogobrojni umjetnici poput Pabla Picassa, Salvadora Dalija, Fride Kahlo, Antonija Gaudija, književnici poput Miguela de Cervantesa, Gabriela Garcije Marqueza, Isabel Allende, Maria Vargas Llose, filmski velikani poput Luisa Buñuela, Pedra Almodovara, Alejandra Amenabara, glazbenici poput Carlosa Santane, Paca de Lucije, Placida Dominga, grupe Manu Chao i Gypsy Kings i mnogi drugi.


Ako želite zaroniti u svijet tanga, flamenka, salse i ostalih plesova, naučiti pripremati delicije poput tortilja, enchilada, paelle ili jednostavno moći se sporazumijevati u gradovima poput Madrida, Barcelone, Buenos Airesa, krenite učiti španjolski i sigurno će vas ostaviti bez daha jedan od najromantičnijih jezika svijeta.

Odgovori naših polaznika na pitanje: 'Zašto Vodnikova'?

Diana Turković: Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš. Jezici su budućnost. I svatko bi trebao znati barem 2 strana jezika jer s jezicima uvijek možete posla naći.


Little Wing: Najbolji ste:)


Suzana Režek: Treba mi za posao


Dorotea Kovačićek: Zato što mi je profesorica iz francuskog rekla da ću sve zaboraviti ako ne nastavim – I ja zaboravila.


Ivana Trivić: Već godinu i pol učim njemački u Vodnikovoj, i ekipa i profesorica su odlični…


Nikola Pranić: Vrijediš onoliko osoba koliko jezika govoriš.


Annabel Amalija Lee: Želim učiti jezik jer je znanje blago.


Matea Predrag: Suprug i ja putujemo svake subote iz Siska kako bismo učili strani jezik baš u Vašoj školi, iako u Sisku također imamo nekoliko škola stranih jezika. Smatramo da ste najbolja škola za strane jezike koja nam pruža kvalitetnu poduku i učenje jezika u zdravoj i motivirajućoj okolini te škola s odličnim profesorima koji nam svoje znanje nesebično i marljivo prenose, uvijek spremni i motivirani za rad. Svakako ćemo upisati i drugi semestar, pa bi nam dobro došao i neki mali popust pri upisu.
Lijep pozdrav.


Tihana Britvić: Učenje stranih jezika za mene nije samo učenje novih riječi, već učenje potpuno novog načina razmišljanja o nama poznatim stvarima. S obzirom da volim učiti strane jezike, nove kulture i običaje, želim nastaviti učiti jezike u najboljoj školi stranih jezika, sa super kolegama i još boljim profesorima.


Nikola Prikola: Zato jer ima jedna mala Švabica kaj mi stalno namiguje, a ja ju ne znam (na njemačkom) pitati kaj joj je s okom?


Dinka Jonjić: Super profesorice i odlična ekipa.


Kristina Smiljanić: Jer me Vodnikova može odvesti u cijeli svijet.


Marija Glavaš: Zato što na taj način otvoriš sebi vrata čitavog jednog novog svijeta, nepoznato polako pretvaraš u poznato i činiš korist sebi i drugima.


Žaklina Kuljanac: Obožavam talijanski, ali ga nisam naučila prije te bih sad zeljela naučiti ga popravo, a mislim da nema bolje škole za to od Vodnikove.


Iva Semren Ex Krošelj: Jezici su moja strast!!!


Jurica Jotić: Definitivno odličan program, odlična profesorica iz francuskog i toplo preporučam apsolutno svima, Vodnikova je najbolji izbor.


Mirna Dora: Nema škole do Vodnikove.


Ljube Mihaljević: Moj engleski je dosta zakržljao pa je vrijeme da se pozabavim njegovim vježbanjem, uz stručnu pomoć, naravno!


Petra Maček: Vi ste učinili da zavolim jezik kojeg prije nisam mogla čuti. Krenula sam sa strahom kako ću učiti nešto što ne volim, ali riskirala sam i sada mogu reći i profitirala. Smatram da ste odlična škola, profesionalna, motivirajuća i s odličnim profesorima.


Ivana Polenik: Među prvim školama stranih jezika za koje sam još daaaaavno čula... mislim da tolike godine rada zaista garantiraju kvalitetu. Uz engleski i pomalo španjolskog (iz sapunica ), voljela bih naučiti i talijanski (počela sam ga uciti), njemački i ruski. Za početak
Bez poznavanja stranih jezika ograničena sam i u traženju posla i u komunikaciji. a ja jako volim brbljati!


Ramona Relković: Seit zwei Jahren lerne ich Deutsch in der Vodnikovaschule. Obwohl ich im Gymnasium Deutsch gelernt habe, habe ich alles vergessen und habe vom Anfang begonnen. Jetzt, zwei Jahre später, kann ich auf Deutsch sprechen, schreiben, lesen und viel verstehen...


Andreja Ružak Barbanov: Zato sto zaslužujem najbolje:)


Anamarija: Engleski sam počela učiti s 5 godina. U Vodnikovu idem već 12 godina i mislim da je najbolja škola stranih jezika u gradu. Tijekom ovih 12 godina upoznala sam puno profesora koji su produbili moje zanimanje za engleskim. Mislim da će mi znanje koje sam ovdje stekla pomoći pri upisu na fakultet i kasnije u životu.


Neven Obradović: Kratko i jasno – hoću naučiti njemački, planiram na razmjenu, darum iš ferštehe nur ajn bišen dojč, aba mit Vodnikova...


Dorotea Crnjac: Htjela bih nešto francuskog naučiti, znam da će biti teško i da ću se namučiti. Merci za sada samo znam reći,...


Filip Đurinić: Hoću naučiti nove jezike.


Snježana Đurinić: Hoću i želim znati!


Jasmina Vrgoč: Želim učiti jezike jer smatram da je cjeloživotno obrazovanje danas potreba, a želim učiti u Vodnikova - Centar za strane jezike/Svijet jezika zato što sam tu već godinama i znam da nemate realnu konkurenciju.


Sanja Basar: Želim nastaviti učiti njemački jezik u daleko najpoznatijoj i najkvalitetnijoj školi stranih jezika. Učim njemački godinu i pol, te mogu reći da razumijem već dosta toga i da bih se znala snaći u svakoj prilici. Atmosfera je odlična, a profesorica gradivo uvijek napravi zanimljivim. Zbog mnogih izdataka koji me čekaju narednih mjeseci će mi biti teže izdvajati novac za tečaj, a svakako bi voljela nastaviti još nekoliko godina učiti jezik.

 

Una Bučar: Engleski jezik u Vodnikovoj školi učim već godinu i pol dana i nisam izostala niti jedno predavanje, što možete provjeriti u Vašim evidencijama. Kad sam na satu engleskog jezika, pružate mi osjećaj ugode, sreće i zadovoljstva. Želim se i dalje tako osjećati naročito zato što kao posljedicu toga osjećaja mogu naučiti nešto što mi koristi u privatnom i poslovnom životu.
Avon Lady J: Zato što ima puno škola za strane jezike, ali samo jedna je Vodnikova!

Katarina Belić

U 2014. godini upisala sam ljetni semestar prvog stupnja njemačkog jezika, kojeg do tada nikada nisam učila. U grupi me iznenadio brzi napredak svih nas u usvajanju osnova jezika kroz koji nas je na jedan sistematičan, logičan i nadasve zabavan način vodila prof. Antonija Tisaj. S obzirom na to da na kraju semestra nije bilo intenzivnog ljetnog tečaja, na Vaš prijedlog, nastavila sam učenje s još jednom polaznicom uz privatnu pouku. Najesen sam položila drugi modul na ispitu te se upisala u 3. modul u Vašoj školi. Nažalost, zbog posla sam trebala intenzivno učiti njemački, pa sam upisala intenzivni tečaj u Grazu koji se održavao svaki dan. U Grazu sam u 9. mjesecu 2015. položila B2 stupanj (ÖSD Zertifikat ), a u 10. mjesecu 2015. u Beču medicinski njemački u Austrijskoj liječničkoj komori. U 12. mjesecu 2015. zaposlila sam se u privatnoj klinici u Klagenfurtu. Razlog zbog kojeg Vam ovo pišem je taj što doista mislim da bez prof. Tisaj sve to ne bih mogla ostvariti, osobito ne u tako kratkom roku. Za svako učenje potrebna je vlastita motivacija, volja i trud, ali bez podrške i usmjeravanja profesora sve je puno, puno teže, rekla bih gotovo i nemoguće. Iako više nisam bila vaša učenica, bila sam u kontaktu s profesoricom koja mi je ispravljala sastavke, odgovarala na moja pitanja u vezi gramatike i slala mi dodatne zadatke mailom.U razredu je kod prof. Tisaj svaki sat bio isplaniran do u detalje, s jezgrovitim pedantnim objašnjenjima, domišljatim mnemotehnikama, audio-vizualnim sadržajima, najboljim odabirom udžbenika i nastavnih materijala. Vidjelo se da je u sve to uložen veliki trud, ali s takvom lakoćom nekog tko istinski voli i uživa u onome što radi. Zbog iznimne marljivosti i predanosti u podučavanju jezika želim se zahvaliti prof. Tisaj kroz ovaj skroman način pohvale i poželjeti joj još puno uspjeha u radu. Vama i Školi za strane jezike Vodnikova želim također puno uspjeha i još puno takvih talentiranih profesora. S poštovanjem uz srdačan pozdrav,

Upisi u tijeku

U Vodnikovoj možete učiti engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, ruski i hrvatski (za strance, Croatian for foreigners).
Vodnikova je prva priznata škola stranih jezika u Hrvatskoj.
Svjedodžba je javna isprava, s pravom upisa u e-radnu knjižicu.

 

Kako se upisati (dva načina)

a) osobno, u Vodnikovoj 12, prvi kat lijevo, soba 102, ili

b) on-line

 

Online upis za početnike:
Otvorite/Kliknite https://czsj.vodnikova.hr/testiranje.

Nakon što se registrirate, na svoju e-mail adresu dobit ćete aktivacijski link za aktivaciju profila, nakon čega se možete prijaviti u aplikaciju.
Odaberite UPIS U PRVI MODUL, jezik i termin nastave.
Čim dobijemo vašu uplatu šaljemo vam obavijest da ste upisani u željeni termin.
Pred početak nastave obavještavamo vas telefonom ili e-mailom o datumu početka nastave.

Online upis za više module/stupnjeve
Otvorite/kliknite: https://czsj.vodnikova.hr/testiranje.

Nakon što se registrirate, na svoju e-mail adresu dobit ćete aktivacijski link za aktivaciju profila, nakon čega se možete prijaviti u aplikaciju.
Odaberite RJEŠAVANJE TESTA i jezik.
Test ima više dijelova (modula). Svaki dio ima 15 pitanja, a dopušteno vrijeme je 7 minuta (zato molimo da test rješavate u miru).
S najmanje 10 točnih odgovora prelazite s prvoga dijela testa na drugi, i tako dalje.
Kada na nekom dijelu testa imate manje od 10 točnih odgovora, test je tada gotov i sprema se u našu bazu testova, a sustav vam nudi odabir termina i načina usmenog dijela testiranja (telefonom ili osobno u Vodnikovoj).
Po usmenome, profesor određuje u koji modul/stupanj se možete upisati.
Odaberite „UPIS U MOJ MODUL“, jezik i termin nastave.

Uplatu možete izvršiti u našoj referadi (soba102) ili na račun Svijeta jezika: 

IBAN: HR9523600001102050095 

model: HR00

poziv na broj: broj Ugovora o obrazovanju.

(molimo vas da potvrdu o uplati pošaljete na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.)

Čim dobijemo vašu uplatu šaljemo vam obavijest da ste upisani u željeni termin.
Pred početak nastave obavještavamo vas telefonom ili e-mailom o datumu početka nastave.

Radno vrijeme ureda za upis (Vodnikova 12, prvi kat lijevo, soba 102)

Tijekom upisnoga roka (cijeli rujan, te druga polovica siječnja i cijela veljača):
radnim danom od 8 do 20, subotom od 8.30 do 13 sati.

Izvan upisnoga roka

Ponedjeljkom i utorkom od 8 do 20

Srijedom, četvrtkom i petkom od 8 do 16

Uvjeti za upis:
- navršenih 14 godina života
- potpis ugovora o obrazovanju i upisnice (za maloljetne kandidate ugovor potpisuju i kandidat i roditelj/skrbnik),
- uplata prvog obroka školarine.

 

Nastava se odvija:
2 x 2 nastavna sata tjedno, ponedjeljkom i srijedom ili utorkom i četvrtkom, u 18.20 ili u 20.10, ili
1 x 4 nastavna sata tjedno, subotom u 9 sati.

Informacije na 01/4877 801; 4877 802, 4877 813, 4877 815
ili na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Nastava počinje:

23. rujna 2023. za tečajeve SUBOTOM
25. rujna 2023. za tečajeve PONEDJELJKOM I SRIJEDOM
26. rujna 2023. za tečajeve UTORKOM i ČETVRTKOM


odnosno, po popunjenju grupe.

 

Nastavu vode zaposlenici Vodnikove, nositelji diplome magistra stranih jezika, sudionici mnogih stručnih seminara i konferencija s područja metodike nastave stranih jezika.
Vodnikova je škola suradnica Sveučilišta u Zagrebu: studenti stranih jezika Filozofskog fakulteta u našoj školi stječu praktična znanja i polažu praktični dio ispita iz kolegija Metodika nastave stranih jezika, a sve pod vodstvom i nadzorom svojih mentora - profesora Vodnikove.
Zahvaljujući visokoj razini stručnosti i profesionalnosti naših profesora, nastava u Vodnikovoj iznimno je zanimljiva - zabavna i uspješna.

Ispiti

Posebnim ispitima pristupaju kandidati kojima je, radi školovanja ili zaposlenja, potrebna svjedodžba kao dokaz stupnja znanja stranog jezika.
Vrsta ispita ovisi o svrsi za koju je ispit potreban, a može biti:
a) ispit za jedan od priznatih stupnjeva znanja (od A1 do C2), ili
b) ispit za sudskog tumača.

Ispiti se održavaju u unaprijed utvrđenim terminima, koji se redovito ažuriraju na našoj stranici.
Po položenom ispitu kandidatu se izdaje odgovarajuća svjedodžba.

 

 

 

Opis vještina po stupnjevima CEF-a

CEF je kratica dokumenta Vijeća Europe poznatog kao Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment ili, u prijevodu, Zajednički europski referentni okvir za jezike, koji opširno opisuje komunikacijsku kompetenciju, relevantna jezična znanja i vještine na 6 stupnjeva: A1, A2, B1, B2, C1 i C2. Osim u Hrvatskoj, koristi se u svim zemljama Europske unije.
Prijelaz iz nekog stupnja u sljedeći stupanj ovisi o stečenom znanju i napredovanju u korištenju različitih znanja i vještina, uz zadani broj nastavnih sati učenja.
Pregledom globalne ljestvice referentnih stupnjeva možete procijeniti svoj stupanj znanja ili pristupiti ispitu čija će svjedodžba biti neupitan dokaz stupnja znanja koji posjedujete.

A1 - Pripremni korisnik
Pripremni stupanj: podrazumijeva osnovno znanje jezika, razumijevanje i korištenje jednostavnih i svakodnevnih izraza u komunikaciji.

A2 - Temeljni korisnik
Temeljni stupanj: podrazumijeva komunikaciju u jednostavnim i uobičajenim situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu konverzaciju o poznatim temama i aktivnostima.

B1 - Razvojni korisnik
Prijelazni stupanj: razumijevanje jasnog, standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se svakodnevno susreće na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Uspješno suočavanje s većinom situacija koje susreće na putovanjima u zemlje u kojima se govori dotični jezik. Može napisati jednostavan tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Može opisati doživljaje i događaje uz kratak opis razloga za određeno mišljenje i planove.

B2 - Samostalni korisnik
Samostalni stupanj: može razumjeti glavne ideje složenog teksta na konkretnu ili apstraktnu temu, uključujući tehničke rasprave u svom području djelovanja . Može s određenim stupnjem tečnosti i spontanosti razgovarati s izvornim govornikom. Može napisati jasan, detaljan tekst na širok spektar tema i objasniti svoje stajalište na određenu temu navodeći prednosti i mane raznih rješenja.

C1 - Napredni korisnik
Napredni stupanj - Može razumjeti zahtjevnije, duže tekstove različitih tema i prepoznati skriveno značenje. Može se izraziti tečno i spontano bez vidljivog traženja potrebnog izraza. Može se učinkovito koristiti jezikom u društvene, akademske ili profesionalne svrhe. Može artikulirati jasne, dobro sročene, detaljne rečenice o složenim temama.

C2 - Vrsni korisnik
Vrsni stupanj - Može razumjeti gotovo sve što čuje ili pročita. Može sažeti informaciju iz različitih pisanih i govorenih izvora, rekonstruirajući argumente i važne dijelove skladne prezentacije. Može se spontano izražavati, vrlo tečno i precizno, razumijevajući finije nijanse značenja čak i u složenijim situacijama.

Priznate svjedodžbe

Svjedodžba SVIJETA JEZIKA javna je isprava s pravom upisa u e-radnu knjižicu, a može se steći na dva načina:


1. polaženjem tečaja u Vodnikovoj i polaganjem ispita na kraju II., IV., VIII., X., XIV. i XVI. modula; završni ispit i priznata svjedodžba uključeni su u školarinu.
2. polaganjem ispita za jedan od 6 stupnjeva znanja, bez polaženja tečaja.
Imate li dovoljno znanja stranoga jezika i želite steći priznatu svjedodžbu, ne trebate polaziti tečaj stranog jezika, nego se samo prijaviti i položiti ispit u našoj školi.


Ispiti za stupanj za kandidate koji nisu polaznici naše škole održavaju se više puta u semestru (jednom mjesečno).


Ako niste sigurni za koji se stupanj prijaviti, možete pristupiti predtestiranju, koje će pokazati relevantnu razinu znanja.
Predtestiranje je besplatno.

Priznata svjedodžba omogućuje vam:
- upis stupnja znanja u e-radnu knjižicu,
- nastavak učenja stranog jezika na srodnoj ustanovi u Europi,
- lakše dobivanje posla za koji je znanje stranog jezika preduvjet.

Potvrda
Potvrda se stječe temeljem uspješno položenog završnog testiranja za međumodule (I., III., V., VI., VII., IX., XI., XII., XIII., XV.), a potrebna je za upis u sljedeći modul učenja.

Za dodatne informacije obratite nam se s povjerenjem
Kontakti: tel. 4877 800
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Croatian course for non-beginners - Tečajevi hrvatskoga ako niste početnik

How to enrol if you are not a beginner:

Testing procedure has two parts – a written one (test), and an oral one (a short interview).

Please, do the test online, at https://czsj.vodnikova.hr/testiranje. Choose a language. Register. Then, a password will arrive at your e-mail address.

Important information:
The test has several parts/modules, of 15 questions/statement each. You have 7 minutes for each part.
10 correct answers (out of 15) are needed to go to the next part.
At the end of the test, please pick a date for the oral part, which will be by phone (one of our teachers will call you).
You will then be notified of the module/level you may enrol, and the lesson schedule.
Then you may enrol online, or at our premises, Vodnikova 12, first floor left, room 102:

Office hours: 8 a.m. to 8. p.m. on workdays, 8.30 a.m. to 1 p.m. on Saturdays. 

To enrol:
- you must be 15 or over,
-you are to sign enrolment documents (if you are under 18, the enrolment papers are to be signed by one of your parents)

 

For further information, please contact us at:
++385-1-4877 801; ++385-1-4877 802, ++385-1-4877 813, ++385-1-4877 815 ili
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

All our teachers are experienced teachers, holders of master's degrees, and participants of many foreign language teaching methodology seminars.

 

KAKO SE UPISATI (ako nistepočetnik)

Vodnikova je prva priznata škola stranih jezika u Hrvatskoj.
Svjedodžba je javna isprava, s pravom upisa u e-radnu knjižicu.

Upis u viši modul/stupanj: slijedom testiranja ili uz predočenje potvrde/svjedodžbe o završenom prethodnom modulu/stupnju izdane od neke priznate/akreditirane škole stranih jezika.

Dva načina testiranja i upisa

a) test on-line, usmeni telefonom

Otvorite/kliknite: https://czsj.vodnikova.hr/testiranje. Registrirajte se.
Na vašu e-mail adresu stiže aktivacijski link za aktivaciju profila, nakon čega se možete prijaviti u aplikaciju.
Odaberite RJEŠAVANJE TESTA i hrvatski jezik.

Test ima više dijelova (modula). Svaki dio ima 15 pitanja, a dopušteno vrijeme je 7 minuta (zato molimo da test rješavate u miru).
S najmanje 10 točnih odgovora prelazite s prvoga dijela testa na drugi, i tako dalje.
Kada na nekom dijelu testa imate manje od 10 točnih odgovora, test je tada gotov i sprema se u našu bazu testova, a sustav vam nudi odabir termina usmenog testiranja i načina usmenog dijela testiranja (telefonom).
Po usmenome, profesor određuje u koji se modul/stupanj možete upisati.
Odaberite „UPIS U MOJ MODUL“, jezik i termin nastave.
Potom vam šaljemo dokumente za upis i uplatnicu/podatke za uplatu školarine.
Čim dobijemo vašu uplatu šaljemo vam obavijest da ste upisani u željeni termin.
Pred početak nastave obavještavamo vas telefonom ili e-mailom o datumu početka nastave.

b) test on-line, usmeni u Vodnikovoj, upis osobno, prvi kat lijevo, soba 102

c) i test i usmeni u Vodnikovoj, upis osobno, prvi kat lijevo, soba 102.

 

Radno vrijeme ureda za upis:
radnim danom od 8 do 20, subotom od 8.30 do 13 sati
Vodnikova 12, prvi kat lijevo, soba 102.

 

Uvjeti za upis:
- navršenih 15 godina života
- potpis ugovora o obrazovanju i upisnice (za maloljetne kandidate ugovor potpisuju i kandidat i roditelj/skrbnik).

 

Informacije:
++385-1-4877 801; ++385-1-4877 802, ++385-1-4877 813, ++385-1-4877 815 ili
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Nastavu vode zaposlenici Vodnikove, nositelji diplome magistra stranih jezika, sudionici mnogih stručnih seminara i konferencija s područja metodike nastave stranih jezika.
Vodnikova je škola suradnica Sveučilišta u Zagrebu: studenti stranih jezika Filozofskog fakulteta u našoj školi stječu praktična znanja i polažu praktični dio ispita iz kolegija Metodika nastave stranih jezika, a sve pod vodstvom i nadzorom svojih mentora - profesora Vodnikove.
Zahvaljujući visokoj razini stručnosti i profesionalnosti naših profesora, nastava u Vodnikovoj iznimno je zanimljiva - zabavna i uspješna.

Vodnikova - škola stranih jezika Polaznicima na dar
world globe from Vodnikova logo

06.04.2021.

Mnemotehnike učenja i pamćenja

Mnemotehnike učenja i pamćenja

Održana je još jedna od niza radionica za polaznike Vodnikove. Namjera voditeljice prof. Blažić ... Read more

12.01.2019.

Poziv na novu radionicu: Razlike između britanskog i američkog engleskog

Poziv na novu radionicu: Razlike između britanskog i američkog engleskog

Sve vas koji želite unaprijediti svoje znanje engleskoga jezika pozivamo na radionicu Razlike izme... Read more

15.06.2016.

Mnemo tehnike učenja - Umjetnost pamćenja

Mnemo tehnike učenja - Umjetnost pamćenja

Održana je još jedna od niza radionica za polaznike Vodnikove. Namjera voditeljice prof. Blažić ... Read more

15.06.2016.

Job Interview

Job Interview

Svi sudionici radionice Job Interview, čiji je cilj bio poučiti sudionike kako se što bolje pripr... Read more

Vodnikova - škola stranih jezika 65 godina inovacije, znanja i iskustva

VODNIKOVA škola stranih jezika - PRVA PRIZNATA ŠKOLA U HRVATSKOJ

Tel centrala: 01 4877-800
Fax: 01 / 4877-808
Ured tajnice: 01/ 4877-815
E-mail: vodnikova@vodnikova.hr


RADNO VRIJEME

Radnim danom:  08:00-16:00h

 


Impressum
Pravila o privatnosti

×